U organizaciji Komisije za obitelj i život Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) od 8. do 10. svibnja 2023. u Bukureštu je održan susret biskupa i pastoralnih djelatnika odgovornih za obitelj i život europskih biskupskih konferencija. Okupilo se 40 sudionika iz 22 europske države, među kojima i Petar-Krešimir Hodžić, voditelj Ureda HBK za život i obitelj.
Polazeći od izviješća o stanju u svojim zemljama u okviru teme »Gospodine, kako možemo znati put (usp. Iv 14,5). Obitelj u Europi danas«, sudionici su promišljali kako promicati teme obitelji i života u kontekstu galopirajuće sekularizacije i opadanje vjerske prakse. Raspravljali su o mogućnostima i načinima provođenja evangelizacije u suvremenom svijetu.
Okosnica programa susreta bila su četiri predavanja nakon kojih bi uslijedile sadržajne rasprave. U dva navrata rasprave su se odvijale u četiri podskupine (dvije na engleskom i dvije na talijanskom jeziku) tijekom kojih se nastojalo iznaći odgovore na postavljena pitanja predavača.
U ponedjeljak 8. svibnja poslijepodne, na početku susreta uvodne pozdrave uputili su mons. Aurel Percặ, nadbiskup Bukurešta te mons. German Penamote otpravnik poslova u Apostolskoj nuncijaturi u Rumunjskoj. Okupljenima se zatim prigodnim riječima obratio predsjednik komisije CCEE mons. Leo Cushley, biskup St. Andrewsa i Edinburga, naglasivši kako je »susret odgovor na zahtjev pape Franje da branimo obitelj, obvezujući se da ćemo je čuvati od pritisaka ideološke kolonizacije«. Naposljetku, sudionike je pozdravio i mons. Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa i predsjednika CCEE-a, izrazivši nadu da će susret: »omogućiti veću povezanost Crkava i pomoći ozdravljenju Crkve kroz obitelji«. Nadbiskup Grušas podsjetio je i na rat u Ukrajini, istaknuvši da se u toj teškoj situaciji uočava kako upravo obitelji pomažu obiteljima.
Prva cjelina susreta bila je posvećena predstavljanju dokumenta »Katekumenatski itinerari za bračni život« koji je 2022. godine objavio Dikasterij za laike, obitelj i život Svete Stolice. Prof. Gabriella Gambino, podtajnica Dikasterija, prikazala je kako se dokument, uz potrebnu inkulturaciju, može primijeniti u različitim partikularnim Crkvama. Također, naznačila je korake koje valja poduzeti u provedbi smjernica sadržanih u dokumentu. Cilj, kako je rekla, jest »postupno mijenjati postavke pastorala zvanja« uzimajući i bračni život kao istinski i ispravan poziv.
U utorak 9. svibnja ujutro, druga cjelina započela je izlaganjem kardinala Willema Eijka, nadbiskupa Utrechta u Nizozemskoj, koji je progovorio o temi »Katoličko učenje o vrijednostima i normama koje se tiču braka i spolnosti: konzervativizam ili vizija?«. Ponudio je sažeti pogled na pitanja seksualnosti i rađanja tijekom povijesti te kako se oni percipiraju u današnjem svijetu istaknuvši: »Kad su ljudi sekularizirani, oni više ne vide brak kao nešto što je ustanovio Bog, već kao ljudsku instituciju.« Kardinal je podsjetio da »Crkva svoj nauk o seksualnoj etici temelji na biti braka koji nije ljudska institucija«, pri čemu se brak valja shvatiti kao »potpuno predanje muškarca i žene«.
Treća cjelina održana u poslijepodnevnim satima bila je posvećena djelovanju katoličkih obiteljskih udruga u Europi. Nazočne je najprije pozdravio g. Cornel Bărbut, potpredsjednik Federacije obiteljskih udruga Europe (FAFCE). Potom je g. Nicola Speranza, glavni tajnik FAFCE-a, progovorio o »Najvećim izazovima za obitelji danas: sa zakonodavnog gledišta, na europskoj i nacionalnoj razini« ističući aktualne teme i pitanja poput »demografske zime«, »pandemije usamljenosti«, slobode mišljenja te pitanje obrane ljudskog dostojanstva, spolnosti i života u svim njegovim fazama.
U srijedu 10. svibnja četvrtu cjelinu otvorio je vlč. Juan José Pérez-Soba, profesor pastoralne teologije na Papinskom teološkom institutu Ivana Pavla II., predavanjem o temi »Kršćanska formacija u kontekstu obiteljskog života.« Profesor Pérez-Soba naznačio je tri polazišna načela: teologiju tijela sv. Ivana Pavla II., teologiju ljubavi koju je predložio Benedikt XVI. u njezine tri faze (biti dijete, postati supružnik i biti roditelj) te pastoralno obraćenje koje je u pogledu afektivne formacije i praćenja predložio papa Franjo u svojoj pobudnici Amoris laetitia. U sklopu svoga izlaganja iznio je neke konkretne prijedloge počevši od onih za biskupske konferencije, preko onih za župe, pa sve do onih za župe.
Zaključujući susret, nadbiskup Leo Cushley je, uz zahvale i poticaj na nastavak suradnje, istaknuo da »Crkva može izgledati marginalizirana, ali njezina poruka je i dalje relevantna, jer je ta poruka Isus Krist – jučer, danas i sutra.«