U organizaciji Vijeća / Ureda HBK za život i obitelj te Šibenske biskupije od petka 26. do nedjelje 28. travnja 2019. godine u Katoličkom školskom centru u Šibeniku održani su Treći nacionalni studijski dani za djelatnike u pastoralu braka i obitelji o temi »Starije osobe i međugeneracijska solidarnost. Poslanje djedova i baka«.
Na događanju se okupilo 122 odraslih sudionika među kojima su bili članovi Vijeća HBK za život i obitelj, predstavnici iz svih teritorijalnih nad/biskupija u Hrvatskoj kao i Vojnog ordinarijata na čelu s povjerenicima za pastoral braka i obitelji, potom predstavnici udruga katoličkog nadahnuća koje se ciljano bave starijim i osobama kao i predstavnici udruga koje su vezane uz obiteljski pastoral i u svome radu se dotiču tematike studijskih dana.
Studijski dani imali su i međunarodni karakter zbog sudjelovanja supružnika Josipa i Davorke Gelo, predstavnika BK BiH te gošćâ iz inozemstva: gđe Catherine Wiley iz Engleske, predsjednica Udruženja katoličkih djedova i baka koje djeluje u 70 zemalja i njezina suradnice gđe Merilyn Henry iz SAD-a te gđe Metke Zevnik, predsjednice Udruge djedova i baka Slovenije »Glas starih staršev«.
Uz to, u tematskoj animaciji bilo je 25 djece sudionika raspoređenih u dvije skupine – predškolsku i školsku – o kojima su vodili brigu dvije časne sestre dominikanke i animatorice. Za tu i druge potrebe ukupno je je bilo angažirano 13 volonterki/animatorica.
Organizatori, predavači, voditelji radionica, svećenici i gosti bili su smješteni u sklopu Katoličkog školskog centra, a većinu sudionika primile su obitelji iz župa Šibenske biskupije. Svi obroci, osim doručka za one koji su bili smješteni u obiteljima, priređeni su kuhinji Katoličkog školskog centra i uz pomoć volontera servirani u tamošnjoj blagovaonici.
Program nacionalnih studijskih dana, koji su moderirali Suzana Matošević i Petar-Krešimir Hodžić, obuhvatio je svečano otvaranje, četiri plenarna predavanje, dva predstavljanja iskustava udruživanja djedova i baka, tri interaktivne radionice, dva euharistijska slavlja, izviješćâ iz radionica te zatvaranje skupa uz nastup djece sudionika, a sudionicima je na kraju dana i mogućnost vođenog razgleda šibenske stare gradske jezgre. Radionice su se nadovezivale na predavanja, priredili su ih troje autora, a provodilo ih je devet parova voditelja/voditeljica usporedno u devet skupina odnosno učionica na način da je svaka skupima proradila sve tri radionice.
Prvoga dana, u petak 26. travnja program je započeo u 17 sati svečanim otvaranjem. Nakon izvođenja himne u ulozi domaćina okupljene je pozdravio šibenski biskup mons. Tomislav Rogić, a zatim su nastupili dramska skupina i zbor Katoličke osnovne škole u Šibeniku izvodeći dirljiv tematski igrokaz »Poklon« i pjesmu »Moj dida i ja«. Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj prigodnim se riječima obratio nazočnima i otvorio nacionalne studijske dane. Završno, sudionici su zajedno izmolili molitvu za djedove i bake koju je 2008. godine sastavio papa Benedikt XVI. na zamolbu Udruženja katoličkih djedova i baka.
Prvo predavanje, u petak 26. travnja, održala je izv. prof. dr. sc. Ana Štambuk o temi »Uloga starijih osoba u obitelji, Crkvi i društvu – aktualni izazovi« naglasivši potrebu prihvaćanja starenja i predstavivši preliminarne rezultate istraživanje o ulozi starijih osoba u obitelji i društvu na koje su je potaknuli nacionalni studijski dani. Na njezino predavanje nadovezala se prva radionica naslovljena »Blagodati i izazovi starijih osoba« u kojoj su sudionici uz video-zapise promišljali o stereotipima vezanim za starije osobe, kao i o tome koliko se njihov glas čuje u društvu i kako učiniti da ih se bolje čuje, a trudili su i utvrditi koje su to blagodati i koji izazovi odnosno problemi starijih osoba u obitelji, Crkvi i društvu.
U subotu 27. travnja, program je započeo u 9 sati prigodnom molitvom i meditacijom, nakon čega izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić održao predavanje »Djedovi i bake – mudri prenositelji kreposti i vjere« progovorivši o svetosti i vrijednost života starijih osoba te vrlinama treće životne dobi iz perspektive crkvenih dokumenata i poruka. Istaknuo je važnost življenja vjere u starijoj dobi i njezina prenošenja te ponudio podjelu kreposti na bogoslovne, moralne, obiteljske i socijalne.
Uslijedilo je predstavljanje Katoličkog udruženja djedova i baka što su zajednički učinile gđe Catherine Wiley i Merylin Henry, istaknuvši kako je ono nastalo kao plod nadahnuća te potrebe ohrabrivanja i podržavanja djedova i baka koji možda nisu posvijestili ili su odustali od svoga svetopisamski utemeljenog poslanje prenošenja kršćanske vjere svojim unucima i stavljanja molitve u srce obiteljskog života, što je ujedno i misao vodilja te organizacije. Pokazale su na koji način organizacija na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini iznijevši niz primjera dobrih praksi. Udrugu djedova i baka Slovenije predstavila je njezina predsjednica gđa Metka Zevnik, naglasivši kako Udruga zagovara poštovanje uloge djedova i baka u slovenskom društvu kao i poštovanje njihova rada i iskustva. Ukazala je na duhovne sastavnice njihovoga djelovanja, kao i na pravne aspekte borbe u cilju uključivanje prava djedova i baka u obiteljski zakon.
Na predavanje prof. Črpića i predstavljanja inozemnih gošći nadovezala se radionica »Djedovi i bake u akciji« u kojoj su sudionici zajednički promišljali o tome što za djedove i bake znači biti u akciji, a potom o mudrosti, vjeri i krepostima kao ključnim pojmovima. Nadalje, pokušali su doći do praktičnih ideja za prenošenje vjere i kreposti na način svojstven djedovima i bakama te naposljetku utvrditi najvažnije prepreke udruživanju katoličkih djedova i baka u Hrvatskoj nudeći odmah i prijedloge za prevladavanje utvrđenih prepreka.
Treće predavanje »Međugeneracijska solidarnost kao odgovor na kulturu odbacivanja« održao je prof. dr. sc. Gordan Črpić, koji je predstavio relevantne rezultate najnovijeg vala istraživanja u sklopu Europske studije vrednota ukazavši pritom na tri dominantna modela odnosa prema starijim osobama: institucionalno zbrinjavanje, deinstitucionalizirano zbrinjavanje i treći, nažalost sve popularniji, potpomognuti odlazak s ovoga svijeta.
Posljednje, četvrto predavanje imala je prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec o temi »Međugeneracijska obiteljska solidarnost« u okviru kojega je sažeto iznijela niz relevantnih međunarodnih i hrvatskih studija ukazavši na povezanost kvalitete života, životnog zadovoljstva, sreće te pojedinih domena životnog zadovoljstva s obiteljskim funkcioniranjem, kao i s brojem članova obitelji i brojem djece osoba u ranoj, srednjoj i kasnoj odrasloj dobi. Ponudila je i neke smjernice za unapređivanje međugeneracijske obiteljske solidarnosti.
U pripadajućoj radionici »Radosni zagrljaj između mladih i starijih«, polazeći od riječi pape Franje, sudionici su promišljali o značaju stvaranja ozračja prihvaćanja i uvažavanja starijih u obiteljima, potom o kulturi odbacivanja koja se s predmeta prenosi i na međuljudske odnose te na odnos prema prirodi, a u završnom dijelu pokušali su uočiti pozitivne aspekte odnosa mladih i starijih na tragu stvaranja protuteže »kulturi odbacivanja«. Na kraju su obavili vrednovanje.
Drugi dan zaključen je misnim slavljem u biskupijskom marijanskom svetištu u Vrpolju koje je s početkom u 18.30 sati predvodio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić u zajedništvu s domaćim biskupima mons. Tomislavom Rogićem i mons. Antom Ivasom te braćom svećenicima. Tijekom svete mise bračni parovi obnovili su svoje ženidbene zavjete, a na kraju se prigodnim riječima nazočnima obratio umirovljeni biskup mons. Ante Ivas, približivši im povijest svetišta u Vrpolju i podijelivši s njima svoja sjećanja uobličena u pjesnički izričaj. Naposljetku, učinjena je zajednička fotografija.
Posljednjega dana, u nedjelju 28. travnja, izneseni su plodovi i zaključci radionica održanih prethodna dva dana. U kontekstu zatvaranja nacionalnih studijskih dana djeca iz obaju skupina izvela su dojmljiv nastup kroz recitacije, scenski prikaz i zajedničku molitvu za djedove i bake koju su sami priredili. Skup je završio euharistijskim slavljem u katedrali svetoga Jakova koje je u 11 sati predslavio šibenski biskup mons. Tomislav Rogić uz svećenike i dvojicu trajnih đakona g. Ivu Pejića iz Bjelovarsko-križevačke biskupije i g. Vjekoslava Uvalića iz Sisačke biskupije. Po završetku svetu mise katedralni župnik don Krešimir Mateša progovorio je o povijesti, arhitekturi i značaju katedrale, toga bisera hrvatske i svjetske kulturne baštine. Naposljetku, u popodnevnim satima, dio sudionika odlučio se na opcionalni vođeni razgled stare jezgre grada čime su još dodatno zaokružili i obogatili svoj boravak u Šibeniku.